Aktivnosti

OBELEŽEN SVETSKI DAN BUBREGA POD SLOGANOM “ZDRAVLJE BUBREGA ZA SVE”

Beograd 16 Mart 2024 —STOTINE PACIJENATA IZ REGIONA U ŠETNJI ZA ZDRAVE BUBREGE NA ADI CIGANLIJI

Nekoliko stotina pacijenata iz Srbije i regiona, prošetalo je danas Adom Ciganlijom, obeleživši Svetski dan bubrega. Šetnju pod sloganom Zdravi bubrezi za sve organizovali su Udruženje dijaliziranih i  transplantiranih pacijenata Donorstvo je herojstvo i Savez organizacija bubrežnih invalida Republike Srbije. Uz laganu fizičku aktivnost, učesnici kojima se pridružio i veliki broj Beograđana,  mogli su da provere nivo šećera u krvi i krvni pritisak,  dva najčešća faktora rizika koji mogu da dovedu do otkazivanja bubrega, kao i da testiraju  funkciju svojih bubrega (eGFR).  Ukupno je izvršeno merenje navedenih parametara kod više od 400 građana, dok su kod 20-oro testiranih uočeni rizici koji zahtevaju detaljniju proveru kod izabranog lekara.

Pacijenata sa bubrežnim oboljenjima ima duplo više nego pacijenata sa dijabetesom, kao i 20 puta više u odnosu na bolesnike koji imaju kancer. Zbog prirode bolesti koja je asimptomatska, čak 90% ljudi ni ne zna da ima hroničnu bolest bubrega !  navela je Ass dr Milica Kravljača – nefrolog Klinike za nefrologiju UKCS .

Tema ovogodišnjeg Svetskog dana bubrega podizanje svesti o značaju zdravlja bubrega, prevenciji i što ranijem otkrivanju hronične bolesti bubrega. U skladu s tim je i ova šetnja, kao i merenje krvnog pritiska, šećera i osnovnih parametara bubrežne funkcije. Pacijenti koji imaju povišen pritisak i dijabetes melitus su u visokom riziku za nastanak hronične bolesti bubrega, a fizička aktivnost jednako je važna i za njih kao i za pacijente koji imaju hroničnu bolest bubrega, ali i opštu populaciju.

Dan pre šetnje organizatori su lekarima i donosiocima odluka predstavili  dokument BELA KNJIGA O HBB,  sa predlozima pacijenata o unapređenju rane dijagnostike i omogućavanja pravovremenog i adekvatnog lečena obolelih od HBB u svim fazama bolesti. Na panelu “Život sa kardio-renalnim sindromom 2024” objasnili su ciljeve ovog dokumenta i rezultate koje očekuju u narednom periodu.

U Evropi i zemljama regiona vlada “tiha” epidemija HBB. Kako bi se usporila ili makar smanjila i kako bi se na sistemski način rešili izazovi sa kojima se susreće 700.000 pacijenta u Srbiji, Savez organizacija bubrežnih invalida Republike Srbije i Udruženje dijaliziranih i transplantiranih pacijenata Donorstvo je herojstvo, napisali su Belu knjigu o HBB. Bela knjiga o HBB  napisana je sa željom da se bolje razumeju hronične bolesti bubrega i identfikuju moguća rešenja koja imaju potencijal da unaprede dijagnostiku, lečenje i kvalitet života pacijenata obolelih od HBB u svim fazama bolesti,  na čemu ćemo dalje nastojati da radimo sa lekarima, zdravstvenim ustanovama i donosiocima odluka. Podršku Beloj knjizi o HBB dalo je još 17 udruženja iz Srbije, kao i 7 zemalja regiona (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Rumunija i Bugarska),pre svega članice Mreže transplantiranih jugoistočene Evrope – Seen Transplant.“

Svetski dan bubrega obeležava se na inicijativu Međunarodnog društva za nefrologiju i Internacionalnog udruženja Fondacije za bubrege u više od 100 zemalja širom sveta od 2006. godine. Predstavlja globalnu inicijativu čiji je cilj da podigne svest o ulozi bubrega u zdravlju čoveka, kao i da se smanji učestalost nefroloških oboljenja i smrtnih ishoda koji su direktna posledica bolesti bubrega. Slogan ovogodišnjeg obeležavanja Svetskog dana bubrega je “Zdravi bubrezi za sve”.

Šetnju za zdrave bubrege na Adi Ciganliji podržali su i JP Ada Ciganlija, Sekretarijat za zdravstvo, grada Beograda , Turistička organizacija Beograda, kao i Udruženje za borbu protiv dijabetesa Plavi krug i Komitet za Međunarodnu Saradnju Studenata Medicine – Srbije (IFMSA-Serbia).

Udruženje „Donorstvo je herojstvo“ obeležilo je Evropski dan donora

Beograd 10 Oktobar 2023. god-Simboličnim puštanjem zelenih balona (zelena boja je simbol doniranja organa) danas je u parku Ušće, kod memorijalne ploče koja je postavljena prošle godine u znak velike zahvalnosti donorima (živim i kadaveričnim), kao i porodicama koje su dale pristanak za doniranje organa svojih najbližih i tako spasile i produžile živote mnogih, obeležen Evropski dan donora.

Tim povodom direktorka Uprave za biomedicinu dr Aleksandra Vlačić iskazala je zahvalnost za porodice koje su dale saglasnost i produžile živote pacijenata na listi čekanja za transplantaciju organa: 30 naših građana je dobilo svoj novi život od početka godine zahvaljujući humanosti porodica koje su dale saglasnost za doniranje. Transplantirani su 21 bubreg, 4 jetre, 5 srca i 4 rožnjače. Na transplantaciju bubrega čeka oko 800 naših građana, 57 naših pacijenata se nalaze na listi čekanja za transplantaciju jetre i oko 70 pacijenata čeka srce, dok je 1.000 pacijenata na listi čekanja za transplantaciju rožnjače.Dr Saša Knežević, anesteziolog i koordinator za transplantacije u Urgentnom centru UKCS istako je: Potrebno je mnogo rada da se uspostavi sistem da naša deca nikada više ne brinu da li ćemo uspeti da im nađemo organ, da li će se mučiti 20 godina na dijalizi i da skupljaju novac da idu u inostranstvo. Po mom mišljenju to je cilj svih nas koji smo uključeni u ovo, da uspostavimo sistem koji se nikada više neće urušiti.

Nikola Malić je pacijent koji je pre nekoliko meseci imao uspešnu transplantaciju bubrega u Belorusiji, u Minksu. 2020. godine mi se život promenio nakon odlaska na rutinski sistematski pregled. Tada su rezultati analiza krvi pokazali visoke vrednosti kreatinina i uree i tako saznajem za svoju bolest i krećem na dijalizu koju sam mnogo teško podnosio. Raspitao sam se i krenu u svoju borbu za transplantaciju, koju sam uspešno završio i zahvaljujući kojoj živim novi život.Milena Ivić je na listi je čekanja za transplantaciju organa i skoro 5 godina je na hroničnom programu dijalize, što podrazumeva da svaki drugi dan provodi 4 sata na aparatu: Bila sam najzdravija osoba na svetu kada su se pojavili prvi simptomi, dok sam radila na kruzeru. Taj dan u mom životu nikada neću zaboraviti. Daleko od mojih najbližih, a ja u takvom stanju. Ne bih nikom poželela da se nađe u takvoj situaciji. Sva ta neizvesnost šta nije u redu sa mnom, u potpuno nepoznatoj državi, šta će mi se desiti… Samo sam molila Boga da stignem mojoj kući. Milena se nada da transplantacija u Srbiji više neće biti misaona imenica i da će pacijenti imati prilike u svojoj zemlji da dobiju šansu za život.

Zahvalni smo Ministarki zdravlja prof. Dr Danici Grujičić na boljim rezultatima i nadamo se da će uskoro biti završena Nacionalna strategija, kao i Nacionalna kampanja, koja će podrazumevati i podršku verskih zajednica i omogućiti kontinuitet i temu transplantacije u fokusu javnosti, a sve u cilju povećanja broja dobijenih saglasnosti za doniranje, a samim tim i urađenih transplantacija – ističe Ivana Jović, predsednica udruženja Donorstvo je herojstvo. Evropski dan donora obeležava se skoro 30 godina s dva glavna cilja: povećati svest o značaju doniranja organa, kao i iskazivanje zahvalnost donorima, njihovim porodicama i zdravstvenim radnicima bez kojih se nebrojeni životi ne bi mogli spasiti ili poboljšati.

Održana panel diskusija pod nazivom „Kardio-renalni sindrom – kako ga prepoznati i adekvatno lečiti”

 

Beograd, 4. april 2023. godine – Danas je održana panel diskusija pod nazivom „Kardio-renalni sindrom – kako ga prepoznati i adekvatno lečiti” koju je organizovao European Communication Center, u saradnji sa kompanijom AstraZeneca, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i uz podršku Udruženja pacijenata Srbije i Udruženja Donorstvo je herojstvo. Pored predstavnika struke, kardiologa Prof. dr Arsena Ristića i nefrologa Prof. dr Igora Mitića, učesnici na panelu bili su i pomoćnik ministarke zdravlja u Vladi Republike Srbije, dr Jelena Janković, direktorka RFZO-a, Prof. dr Sanja Radojević Škodrić, kao i predstavnik kompanije AstraZeneca, Dejan Lakovski.

 

Obeležen Evropski dan donora organa u Beogradu

 

Beograd, 12. oktobar 2022. godine – Simboličnom sadnjom drveta i postavljanjem ploče zahvalnosti donorima organa koji su spasli mnogobrojne živote, danas je u Parku Ušće u Beogradu obeležen Evropski dan donora organa i pred mnogobrojnim medijima i predstavnicima zdravstvenog sektora u Srbiji skrenuta pažnja na važnost ove teme u našoj zemlji.Akciju su podržali Turistička organizacija Beograda, JP “Zelenilo”Beograd i JP “Srbijašume, Šumsko gazdinstvo Beograd koji su obezbedili prostor za sadnju i donirali sadnicu koja će od sada, u Parku Ušće u znak zahvalnostidonorima podsećati na sve one koji su svojom saglasnošću produžili tuđe živote. JP “Zelenilo” Beograd se uvek odaziva akcijama ove prirode pogotovo kada je u pitanju humanitarni karakter, i zahvaljujem se organizaciji koja nas je pozvala i odabrala za partnera.” – rekla je Mirjana Obućinski, rukovodilac Centra za informisanje JKP Zelenilo Beograd.Događaj je organizovalo Udruženje transplantiranih i pacijenata na listi čekanja organa ,Donorstvo je herojstvo i Udruženje transplantiranih Vojvodine „Pan Transplant“ uz podršku “Udruženja pacijenata Srbije”.

Načinjen korak ka nastavku procesa kadaveričnih transplantacija !

Beograd,15 jul 2022.godine. – Ministarstvo zdravlja prihvatilo je predlog rešenja o privremenom premošćavanju pravne praznine u Zakonu o presađivanju ljudskih organa na javnom skupu Apel za život. Ovo privremeno rešenje bi se koristilo do popunjavanja pravne praznine Zakona. Rešenjem se predlaže precizan postupak poštovanja volje umrlog davaoca, na način kojim se ničiji interesi ne ugrožavaju – ni volja davaoca, ni želje srodnika, ni potreba primaoca, i omogućio bi se nastavak kadaveričnih transplantacija (sa preminulog donora).Privremenim rešenjem nikako ne nastojimo da predvidimo kakvo će biti zakonsko rešenje, već samo da olakšamo situaciju do usvajanja izmena Zakona – i za primaoce, i za transplantacione timove, i za sve ostale učesnike u postupku transplantacije.Član 23. pomenutog Zakona o presađivanju ljudskih organa proglašen neustavnim u maju 2021, predviđao je da je svaki građanin potencijalni donor organa, osim ako se za života ne izjasni drugačije.  Ustavni sud ostavio je rok inicijatoru zakona, Upravi za biomedicinu, da sporni član koriguje kako bi se izbegla svaka mogućnost zloupotrebe, tako da se preciznije definiše da će se porodice uvek pitati za saglasnost. Podsetimo, od početka godine u Srbiji nije urađena nijedna kadaverična transplantacija, dok je poslednji put saglasnost porodice za doniranje organa zatražena u oktobru 2021. godine.  Istovremeno, na listi čekanja na transplantaciju nalazi se 2.000 ljudi. „Savez organizacija bubrežnih invalida Republike Srbije“ (SOBIRS), Udruženja transplantiranih Vojvodine – „Pan transplant“ i Udruženje transplantiranih i pacijenata na listi čekanja “Donorstvo je herojstvo”, organizovali su 4.7.2022. protest Apel za život pozivajući nadležne da preduzmu hitne korake  u vezi sa nastavkom kadaveričnih transplantacija i predložili Ministarstvu zdravlja  privremeno rešenje situacije.

Drago nam je što je Ministarstvo zdravlja imalo sluha i prihvatilo predlog uz pomoć kog će transplantacije nastaviti da se rade. Ovo je jasan znak i svetlo na kraju tunela, za svih 2.000 pacijenata koji su punih 9 meseci očajni, s obzirom da su transplantacije bile potpuno obustavljene, a da je prethodne godine broj urađenih bio jednocifren. Sve naše oči i oči naših porodica su uperene u ovom trenutku u koordinatore za darivanje, koji će verujemo u svakom trenutku, kada se steknu medicinski uslovi pitati porodice potencijalnih donora za saglasnost, jer je svaka propuštena prilika je propuštena šansa za spašavanje života ljudi sa liste.Ovom prilikom želimo još i da podsetimo na pozitivan rezultat svih naših dosadašnjih napora i inicijativa, a to je ponovno pokretanje transplantacije bubrega sa živih donora u KC Vojvodina, KC Niš, VMA i UKCS.

Na javnom skupu sudelovali su Savez organizacija bubrežnih invalida Republike Srbije (SOBIRS), Udruženja transplantiranih Vojvodine – Pantransplant i Udruženja transplantiranih i pacijenata na listi čekanja “Donorstvo je herojstvo

Javni skup Apel za život


Beograd, 4. jul 2022.god. – Predsedniku države Aleksandru Vučiću danas je zvanično predat predlog rešenja trenutnog premošćavanja birokratskog problema sa Zakonom o presađivanju ljudskih organa, a uručeni su i dodatni zahtevi koji se tiču gorućih problema u domenu transplantacije i dijalize. Na Andrićevom vencu prethodno je održan javni skup Apel za život u organizaciji Saveza organizacija bubrežnih invalida Republike Srbije (SOBIRS), Udruženja transplantiranih Vojvodine – Pantransplant, Udruženja dece bubrežnih bolesnika i transplantiranih osoba “Sve za osmeh” i Udruženje transplantiranih i pacijenata na listi čekanja “Donorstvo je herojstvo”, sa kog je poslata poruka da se očekuju prvi koraci države u sistemskom rešavanju ovih problema, kako bi se potom u borbu za šansu za novi život ovih pacijenata uključile i druge organizacije – udruženja, mediji, verske zajednice.

Na taj način, rešavanje problema pacijenata na listi čekanja na transplantaciju i dijalizi može postati dobar primer za udruženo i sistemsko rešavanje problema i drugih ugroženih grupa. Uz predlog premošćavanja birokratske greške Zakona o presađivanju ljuskih organa, dodatni zahtevi koje su predale organizacije odnose se na goruće probleme u domenu transplantacije: prioritet za decu u procesu, transparentnost rada Uprave za biomedicinu u oblasti transplantacije, kao i pokretanje nacionalne kampanje od strane naležnog Ministarstva. Takođe upućeni su i zahtevi koji se odnose na dijalizu i čije je rešavanje urgentno za 6.000 pacijenata u ovom trenutku, a odnose se na tri aspekta lečenja: lekove kojih nema ili su zastareli, sanitarno neuslovne prostorije za dijalizu, kao obezbeđiavnje dovoljnog kadra da pacijenti na dijalizi imaju iste uslove kao i svi oni u regionu.

Nakon predaje zahteva, organizacije su primile i saslušale Verica Lazić, savetnica predsednika države, kao i pomoćnice Ministra zdravlja Slađana Đukić i Dragana Vujičić. Dogovoren je sastanak za sredu sa Ministrom Zlatiborom Lončarom, gde ćemo zajedno proći predlog kreiran od strane SUPRAM Udruženja, kao i dodatne zahteve o gorućim problemima na dijalizi i transplantaciji.Od početka godine u Srbiji podsetimo, nije urađena nijedna kadaverična transplantacija (sa preminulog donora), dok je poslednji put saglasnost porodice za doniranje organa zatražena u oktobru 2021.godine kada je ujedno i urađena poslednja transplantacija, pre 9 meseci.

Broj ljudi na listi čekanja na transplantaciju je 2.000, među kojima i 28 dece! U prethodnih godinu dana pokrenut je niz inicijativa kako bi se ova situaciju promenila. Pored peticije Donorstvo je herojstvo koju je podržalo više od 12.000 ljudi, organizacije su uputile i otvoreno pismo predsedniku države Aleksandru Vučiću, premijerki Ani Brnabić i ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru. Pozitivan rezultat svih napora i inicijativa jeste ponovo pokretanje transplantacije bubrega sa živih donora u KC Vojvodina, KC Niš, VMA i UKCS.

Nažalost, u delu koji se odnosi na kadeverične transplantacije za osobe koje nemaju živog donora, nema odgovora nadležnih, kao ni rešenja, iako njihovo ponovno pokretanje zahteva hitnost i urgentnost. Današnji skup podržali su brojni građani okupljeni na Andrićevom vencu, a video porukom skupu (snimak možete preuzeti na linku: shorturl.at/biX14) se obratio i naš proslavljeni košarkaški trener i pacijent na dijalizi Duško Vujošević, koji je podržao događaj i izrazio podršku za predoga rešenja, kao i upućenih dodatih zahteva. Apel za život podržale su pismom podrške (u prilogu) i organizacije iz regiona, koje se bave istim pitanjem iz Slovenije, Makedonije, Federacije Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Bugarske i Crne Gore, kao i Mreža transplantiranih jugoistočne Evrope.

Birokratski problem i predlog rešenja

Član 23. pomenutog Zakona o presađivanju ljudskih organa proglašen je neustavnim u maju 2021, kad je Ustavni sud ostavio rok inicijatoru zakona, Upravi za biomedicinu, da sporni član koriguje. S obzirom na to da u predviđenom roku sporni član nije korigovan, potrebno je da Zakon nakon korekcije prođe čitavu proceduru, a sve što je bilo potrebno jeste preciznije definisati, kako se uvek radilo i kako će se raditi, da se porodice pitaju za saglasnost. U iznalaženju rešenja za problem sa spornim članom, pacijentima se pridružilo i Udruženje pravnika za medicinsko i zdravstveno pravo Srbije – SUPRAM, koje je kao predlog privremenog rešenja, koje bi se koristilo do korekcije Zakona, kreiralo rešenje u vidu predloga Instrukcije u formi podzakonakog akta. Njime se predlaže precizan postupak poštovanja volje umrlog davaoca, na način kojim se ničiji interesi ne ugrožavaju – ni volja davaoca, ni želje srodnika, ni potreba primaoca.Ovim privremenim rešenjem nikako ne nastojimo predvidimo kakvo će biti zakonsko rešenje, već samo da olakšamo situaciju do usvajanja izmena zakona – i za primaoce, i za transplantacione timove, i za sve ostale učesnike u postupku transplantacije navode u SUPRAM-u.

Poslednji krik i jecaj za život

Beograd, 10. jun 2022.god. Saopštenje i otvoreno pismo za predsednika države Aleksandra Vučića, premijerku Anu Branbić i Ministra zdravlja, Zlatibora Lončara.

Savez organizacija bubrežnih invalida Republike Srbije (SOBIRS okuplja 29 udruženja  koji se bave pravima i boljim uslovima za dijalizne i transplantirane pacijente)Pantransplant – Udruženje transplantiranih VojvodineSve za osmeh – Udruženje dece bubrežnih bolesnika i transplantiranih osoba – Donorstvo je herojstvo – Udruženje transplantiranih i pacijenata na listi čekanja.
POSLEDNJI KRIK I JECAJ ZA ŽIVOT !!!
Od početka godine u Srbiji nije izvršena nijedna transplantacija organa, dok je poslednja registrovana u oktobru 2021. godine. Ukupno, u Srbiji već više od pola godine nije transplantiran nijedan pacijent! Istovremeno, prema zvaničnim podacima Uprave za medicinu Ministarstva zdravlja, na listi čekanja nalazi se 820 ljudi koji čekaju na novi organ (jetra, bubreg, i srce) i još oko 1000 ljudi koji čekaju na transplantaciju rožnjače. Među njima je i 30 dece bubrežnih bolesnika na dijalizi.Početkom marta Ministarstvu zdravlja predato je više od 11.000 potpisa prikupljenih u okviru inicijative “Donorstvo je herojstvo” kao apel za hitan prijem i sastanak u nadležnom Ministarstvu kako bi se kroz zajednički dijalog i hitno delovanje što pre pristupilo sistemskom rešavanju ovog problema. Nakon dva formalna sastanka sa Upravom za biomedcinu i državnim sekretarom, sve je međutim ostalo na neuverljivoj spremnosti da se reši problem sa Zakonom o presađivanju ljudskih organa i korona virusom kao izgovorom zašto se transplantacije u Srbiji  ne rade.Član 23. pomenutog Zakona o presađivanju ljudskih organa  je proglašen neustavnim u maju 2021, kada je Ustavni sud ostavio rok inicijatoru Zakona, Upravi za biomedicunu, da sporni član koriguje. S obzirom da u predviđenom roku sporni član nije korigovan, potrebno je da Zakon nakon korekcije prođe čitavu proceduru, a sve što je bilo potrebno jeste preciznije definisati, kako se uvek radilo i kako će se raditi, da se porodice pitaju za saglasnost. Došli smo do poznate situacije na relaciji Ustavni sud – Uprava za biomedicinu – nisu napisali, nismo znali, po principu pojeo vuk magarca. Zbog ove sramne birokratske greške ljudi sa liste od oktobra nestaju, umiru.
Da podsetimo, broj urađenih transplantacija u Srbiji u 2021. godini bio je jednocifren, dok je u susednoj Hrvatskoj, urađeno 268 transplantacija! Na svetskoj lestvici smo na samom dnu, posle nas su Pakistan, Venecuela i Etiopija.Da li život 30-oro dece koji idu na hemodijalizu ne vredi i može da se pusti niz vodu? Zašto smo otpisani i gurnuti u smrt, zašto sistem ne želi članove društva koji će nakon transplantacije moći da doprinesu? Na sve to hemodijaliza je više desetina puta skuplja od transplantacije. Mesečni troškovi tretmana dijalize za 5000 pacijenata okvirno iznose 4,000,000 evra. Transplantacija je jedina grana medicine gde je najeftiniji vid lečenja ujedno i najbolji za pacijenta.Ogorčeni, otpisani i neutešni pitamo se, zašto nam se ugrožava osnovno ljudsko pravo, pravo na život? Zahtevamo da transplantacije u Srbiji nastave da se rade ODMAH i da se  i da se HITNO reše birokratske greške, zbog koje nismo krivi, a plaćamo je najskuplje, svojim životima !!!

Ministarstvu zdravlja zvanično predata peticija Donorstvo je herojstvo za pospešivanje procedure transplantacije organa u Srbiji

Beograd, 2. mart 2022.god – Ministarstvu zdravlja Republike Srbije danas je zvanično predata peticija Donorstvo je herojstvo koja za cilj ima pospešivanje procedure u vezi sa transplantacijom organa u Srbiji. Uz više od 11.000 potpisa prikupljenih od pokretanja ove inicijative početkom februara na platformi https://peticije.kreni-promeni.org/, Ministarstvu je zvanično podneta i molba za hitan prijem i sastanak, kako bi se kroz zajednički dijalog i hitno delovanje što pre pristupilo sistemskom rešavanju ovog problema i pružila šansa za novi život za više hiljada ljudi u Srbiji.

Glavni zahtev peticije je imenovanje koordinatora za darivanje u svim bolnicama u Republici Srbiji koji će, kada se stvore medicinski uslovi, obavezno i uvek obaviti razgovor sa porodicom potencijalnog donora i zatražiti saglasnost za doniranje organa, kako je predviđeno i članom 10. zakona o presađivanju ljudskih organa. Najvažnije je ne propuštati prilike i uvek pitati porodice potencijalnog donora za saglasnostPeticiju je pokrenula Ivana Jović, 34-godišnja majka iz Beograda koja godinu i tri meseca svakog drugog dana ide na dijalizu i jedna je od preko hiljadu ljudi u Srbiji koji čekaju na transplantaciju nekog organa: „Neizvesnost, očaj i beznađe su me naterali da uz podršku ostalih pacijenata i Udruženja, učinimo sve kako bismo imali šansu za život. Mi, ali i svi ostali koji će nažalost u nekom trenutku biti na toj istoj listi. Poražavajuće je da u ovom trenutku 30-oro dece ide na dijalizu i da je jedini spas transplantacija. Ovo je borba za život i kao takva ne može da doživi neuspeh. Verujem da će Ministarstvo zdravlja imati sluha i da ćemo uskoro dobiti povratne informacije i poziv za sastanak.“
Povodom predaje peticije danas je u Beogradu održana i konferencija na kojoj su uz Ivanu Jović govorili predsednik udruženja Zajedno za novi život, Mladen Todić, načelnik odeljenja Klinike za gastroenterohepatologiju UKCS i član tima za transplantaciju jetre prof dr Đorđe Ćulafić, a svoja iskustva i praksu iz regiona podelili su Tomislav Žuljević – predsednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije Bosne i Hercegovine i Mirela Pandžić – članica Upravnog odbora Hrvatskog udruženja „Transplant”

.Na konferenciji je istaknuto da je za veći broj transplantiranih pacijenata u Srbiji potrebno sistemski urediti ovu oblast i podići svest u javnosti, u čemu je važna uloga svih: od države, udruženja, medija i pojedinaca do crkve, obrazovnih i kulturnih institucija. Susedna Hrvatska, koja je uvođenjem koordinatora u transplantacijski sistem, sa 268 transplantacija u 2021. godini, jedan od lidera po broju transplantiranih u svetu, primer je da je i u ovom regionu to moguće učiniti.Srbija je sada nalazi na samom zaleđu po broju transplantiranih pacijenata, od kojih se neki na listi čekanja nalaze i više desetina godina. Nezvanično, na listi čekanja nalazi se oko 2.000 pacijenata u Srbiji, a prema poslednje dostupnim podacima, do oktobra 2021. u Srbiji je izvršeno svega 5 transplantacija.